Palazzo Thiene

Palazzo Thiene
Mjesto Vicenza (Contra' S. Gaetano Thiene 11)
Država  Italija
Vrijeme gradnje 1542.-1558.
Naručitelj Adriano Thiene, Marcantonio Thiene
Korisnik Banca Popolare di Vicenza
Tip građevine palača
Arhitektonski stil renesansa
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Andrea Palladio
Tehnički podaci
Broj katova 2
Koordinate: 45°32′N 11°32′E / 45.533°N 11.533°E / 45.533; 11.533

Palazzo Thiene je renesansna palača u centru Vicenze, grada u Sjevernoj Italiji (Provincija Vicenza). Palaču je dobrim dijelom projektirao Andrea Palladio.[1]

Historija i karakteristike

U oktobru 1542. braća Marcantonio i Adriano Thiene započeli su restauraciju porodične palače iz 15. vijeka, prema veličanstvenom projektu koji je zauzeo cijeli blok dimenzija 54 x 62 m u centru Vicenze (današnji Corso Palladio). Bogata i moćna braća Thiene bili su dio talijanskog višeg plemstva i česti gosti na glavnim evropskim dvorovima, pa su osjećali potrebu da i oni imaju dostojnu rezidenciju.[2]

Tlocrt iz Quattro Libri

Kada je engleski arhitekt Inigo Jones 1614. posjetio Vicenzu vidio je i ovu palaču, za koju su mu Vincenzo Scamozzi i Palma Mlađi rekli da je projekt za nju napravio Giulio Romano, a da je dovršava Palladio.[2] Vrlo je vjerojatno da je projekt za Palazzo Thiene doista i napravio zreli i iskusni Giulio Romano koji je od 1523. boravio u Mantovi na dvoru Gonzaga, s kojima su Thieni bili vrlo bliski, ali je isto tako jasno da je mladi Palladio bio odgovoran za izvršno planiranje i izgradnju, naročito nakon što je Giulio Romano umro 1546. godine.[2]

Elementi palače koji se odnose na Giulia i koji su strani Paladijevom jeziku jasno su prepoznatljivi, počevši od četverokutnog atrija koji je identičan mantovanskom Palazzo del Te (iako je sistem lukova vjerojatno modificirao Paladio), dok su trabeacije i kapiteli na prvom katu jasno Palladijevi.[2] Izgradnja palače započela je 1542. godine, u decembru iste godine Giulio Romano je boravio u Vicenzi dvije sedmice zbog konzultacija za lođe na Bazilici, pa je najvjerovatnije tom prilikom napravio napravio grube skice za Palazzo Thiene. Radovi su se odvijali sporo, na vanjskoj fasadi je sklesana 1556. godina, a u dvorištu je datum 1558.[2]

Za nešto više od 15 godina bila su dovršena dva krila palače sa strogim fasadama i harmoničnim dvorišnim lođama. Isto tako i unutar palače naveliko su radili dekorateri, slikari i skulptori.[1] Kad je Adriano Thiene 1552. umro u Francuskoj, ubrzo nakon toga je Ottavio (sin njegova brata Marcantonia) postao markiz od Scandiana, pa se zbog interesa porodica preselila u Ferraru. Zbog tog je palača zadugo ostala nedovršena, budući da je za lokalne plemiće bila prevelika.[2] Danas u njoj posluje Banca Popolare di Vicenza.

Palazzo Thiene je 1994. uvrštena na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao jedan od objekata lokaliteta Historijski centar Vicenze i Palladijeve vile.[3]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Palazzo Thiene” (talijanski). Banca Popolare di Vicenza. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-24. Pristupljeno 9. 2. 2019. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Palazzo Thiene, Vicenza” (talijanski). Palladio museum. Pristupljeno 9. 2. 2019. 
  3. City of Vicenza and the Palladian Palazzos of the Veneto” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 9. 2. 2019. 

Vanjske veze

Palazzo Thiene na Wikimedijinoj ostavi
  • Palazzo Thiene (na portalu Banca Popolare di Vicenza) Arhivirano 2019-04-20 na Wayback Machine-u (it)
  • Palazzo Thiene, Vicenza (na portalu Palladio museum) (it)
  • p
  • r
  • u
Vile
Villa Rotonda   Villa Angarano   Villa Arnaldi   Villa Badoer   Villa Barbaro   Barchessa di Villa Thiene   Villa Caldogno   Villa Chiericati   Villa Cornaro   Villa Emo   Villa Forni Cerato   Villa Foscari   Villa Gazzotti   Villa Godi   Villa Mocenigo (Marocco)   Villa Piovene   Villa Pisani (Montagnana)   Villa Pisani (Bagnolo)   Villa Pojana   Villa Porto (Molina)   Villa Porto (Vivaro)   Villa Repeta   Villa Saraceno   Villa Serego   Villa Thiene   Villa Trissino (Cricoli)   Villa Valmarana (Lisiera)   Villa Valmarana (Vigardolo)   Villa Zeno
PalačeOstale građevine
Arco Bollani   Arco delle Scalette   Il Redentore   Loggia Valmarana   Basilica di San Giorgio Maggiore   San Francesco della Vigna   Chiesa di Santa Corona   Chiesa di Santa Maria dei Servi (Vicenza)   Chiesa di Santa Maria Nova (Vicenza)   Palazzo della Loggia   Ponte sul Tesina   Ponte Vecchio (Bassano del Grappa)   Porta Gemona   Portal u crkvi Santa Maria dei Servi   Kupola katedrale u Vicenzi   Sjeverni portal katedrale u Vicenzi   Teatro Olimpico   Tempietto Barbaro
  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova)AkvilejaAmalfijska obalaBazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar AssisijaBotanički vrt u PadoviCaserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i MonterozziCilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i TinettoCrespi d'AddaDolomiti (Alpe) • EtnaLiparski otociFerraraHistorijski centar FirenceLa Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i SabbionetaSassi i park crkava u stijenama MatereMedici vile i vrtoviTorre Civica, Piazza Grande i Katedrala u ModeniMonte San Giorgio1)Historijski centar NapuljaHistorijski centar PienzeKatedralni trg u PisiPompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2)Raetinska pruga1)Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi)Rezidencije Savojske dinastijeHistorijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3)Sacri MontiSan GimignanoSienaSirakuza i PantalicaSu NuraxiSanta Maria delle Grazie, MilanoHadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli AlberobellaUrbinoCrteži doline Val CamonicaKasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'OrciaVenecija i njezina lagunaVeronaVicenza i Paladijeve vileVilla Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 234347362
  • GND: 4716403-7