Kartuzijanski samostan u Paduli

Nacionalni park Cilento i Vallo di Diano s arheološkim lokacijama Paestum i Velia, i samostanom u Paduli
Svjetska baština – UNESCO
Italija Padula Lokacija Padule u Italiji
Registriran:	1998. (22. zasjedanje)
Vrsta:	kulturno dobro
Mjerilo:	iii, iv
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Samostan Svetog Lovre u Paduli (talijanski: Certosa di San Lorenzo di Padula) je veliki kartuzijanski samostan koji se nalazi u mjestu Padula, u nacionalnom parku Cilento i Vallo di Diano (u blizini Salerna) u južnoj Italiji. Samostan je, nakon samostana u Parmi, drugi po veličini u Italiji, a proteže se na 51.500 m² (12,7 hektara), s 320 soba i dvorana. Njegova povijest traje već 450 godina, ali glavni dijelovi građevine su izvedeni u baroknom stilu. Od 1998. god. upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

40°20′14″N 15°39′07″E / 40.33722°N 15.65194°E / 40.33722; 15.65194

Povijest i odlike

Samostan u Paduli osnovao je Tommaso di San Severino dana 27. travnja 1306. god. na mjestu ranijeg samostana. Posvećen je Svetom Lovri, a njegova arhitektonska struktura navodno podsjeća na rešetke na kojima je svetac bio mučenički ubijen. Samostan ima najveći klaustar na svijetu, koja pokriva 12.000 m² (2,97 jutara), a okružen je s 84 stupa. Poznato spiralno stubište od bijelog mramora, unutar dodatka, vodi u veliku knjižnicu.

Prema strogim kartuzijanskim pravilima odvajanja razmišljanja i rada, postoje dva različita mjesta za takve prakse: s jedne strane, mirni klaustri, knjižnica popločana Vietri keramikom na katu, kapelom ukrašenoj inkrustriranim mramorom i klaustarskim voćnjacima: a s druge strane velika kuhinja, podrum sa svojim ogromnim bačvama vina, praonice i veliko vanjsko dvorište sa stajama, pećima, mlinom za maslinovo ulje i prodavaonicama. Dvorište su monasi koristili za proizvodne djelatnosti, ali i za trgovinu između Samostana i vanjskog svijeta.

Samostanska kuća je danas "Arheološki muzej zapadne Lucanije", koji čuva sve nalaze prikupljene iskapanjima na nekropoli Sala Consilina i Padula. Ovaj muzej predstavlja povijest u rasponu od pretpovijesti do helenističkog doba.

• 
  Panorama Padule iznad samostanskog klaustra
• 
  Peristil klaustra
• 
  Stubište samostana
• 
  Unutrašnjost samostanskog muzeja

Vanjske veze

• Villaprato
• Fotografije i informacije Arhivirano 2020-08-05 na Wayback Machine-u (it)

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Samostan u Paduli

• p
• r
• u

Svjetska baština u Italiji

Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio¹⁾ • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa²⁾ • Raetinska pruga¹⁾ • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina ³⁾ • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska nematerijalna svjetska baština

Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana⁴⁾ • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  ²⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   ⁴⁾ Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka