Zrinko Tutić
Zrinko Tutić | |
|---|---|
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 2. ožujka 1955. |
| Mjesto rođenja |  Banja Luka, Bosna i Hercegovina(tada  FNR Jugoslavija) |
| Zanimanje | pjevač, kantautor, tekstopisac, producent |
| Muzički rad | |
| Period aktivnosti | 1970e—danas |
| Ostalo | |
| Nagrade |
|
Zrinko Tutić (Banja Luka, 2. ožujka 1955.) hrvatski je i bosanskohercegovački kantautor zabavne glazbe.
Životopis
Rođen je u Banjoj Luci, a značajniju glazbenu karijeru započinje u Zagrebu. Bio je član pop grupe «Selekcija» u kojoj potpisuje skladbe kao autor glazbe, stihova i aranžmana. Krajem 1973. godine diskografska kuća "Jugoton" objavljuje singlicu s pjesmama «Stari kovači» i «Magle». Kao skladatelj prvi put se pojavljuje na Zagrebačkom festivalu 1974., kad Ksenija Erker pjeva njegovu pjesmu «Doći će dan», a kao kantautor pojavljuje se prvi put 1977. sa skladbom «Nepoznata, tako ću te zvati». Od 1977. do 1980. godine napisao je više od sto pjesama za djecu, što je okrunio televizijskim mjuziklom «Bajka o maslačku» na stihove Sunčane Škrinjarić te glazbom za TV seriju «Marko Marulić».
Na Zagrebfestu 1981. pojavljuje se s pjesmom «Doris» što je bio početak niza od četiri kantautorska albuma («Doris», «Plavi leptir», «Pola jabuke», «Zrinko Tutić»), zaključno s 1985. godinom. 1997. godine objavljuje i dvostruki kompilacijski album «Dnevne temperature» s odabranim pjesmama s kantautorskih albuma.
Tri puta njegove pjesme predstavljaju Jugoslaviju i Hrvatsku na Eurosongu. Prvi put je to u Bergenu 1986. s pjesmom «Željo moja» u izvedbi Doris Dragović (11. mjesto). Nakon toga u Zagrebu 1990. Tajči izvodi «Hajde da ludujemo» (7. mjesto), a 1996. Tutić u Oslo odlazi s pjesmom «Sveta ljubav», koju je pjevala Maja Blagdan (4. mjesto).
Godine 1991. piše «Moju domovinu», te kao autor i producent potpisuje još osam projekata Hrvatskog Band Aida («Za djecu Hrvatske», «Kad bi svi»…). Autor je glazbe za pet dugometražnih filmova: «Zlatne godine», «Putovanje tamnom polutkom», «Nausikaja», «Kad mrtvi zapjevaju» «Garcia». Za «Putovanje tamnom polutkom» 1995. i «Kad mrtvi zapjevaju» 1998., na Pulskom filmskom festivalu dobija Zlatne arene. Do 2000. godine autor je televizijskog glazbenog identiteta (najave) Hrvatske radio televizije. Autor je zvučnog identiteta Europskog prvenstva rukometaša održanog u Zagrebu i Rijeci 2000. godine. Kao producent potpisuje više od 30 visokotiražnih albuma, a njegove pjesme pjevaju: Severina Vučković, Maja Blagdan, Massimo, Doris Dragović, Ivan Mikulić, Željko Bebek, Davor Radolfi, Neda Ukraden, Mišo Kovač, "Novi fosili", Sanja Doležal, Matteo, Tereza Kesovija, Tajči. Vlasnik je i glavni producent tvrtke Tutico, izdavačke kuće i koncertne agencije koja postoji od 1992. godine.
Osnivač je i član Upravnog odbora hrvatske diskografske nagrade "Porin", od 2000. do 2004. bio je predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske diskografske udruge, a od 2004. je glavni tajnik i direktor nagrada Instituta hrvatske glazbene industrije. Živi u Zagrebu.
Festivali
- "Htio bih večeras" - Opatija 1979. (veče šansona)
- "U tebi je nešto" - Zagrebfest 1979.
- "Doris" - Zagrebfest 1981.
Albumi
- 1981. - Doris
- 1982. - Plavi leptir
- 1984. - Pola jabuke
- 1985. - Zrinko Tutić
- 1997. - Dnevne temperature (best of)
- 2008. - Gold Collection
- p
- r
- u
SFR Jugoslavija- Bojan Adamič (1955)
- Marjan Kozina (1956)
- Borivoje Simić i Bojan Adamič (1957)
- Bojan Adamič (1958)
- Marijan Lipovšek (1959)
- Branimir Sakač (1960)
- Marjan Vodopivec (1962)
- Dušan Radić (1963)
- Alojz Srebotnjak (1964)
- Tomica Simović (1965)
- Zoran Hristić (1967)
- Miljenko Prohaska (1968)
- Zoran Hristić (1969)
- Vojislav Kostić (1970)
- Jože Privšek (1971)
- Kornelije Kovač (1972)
- Tomislav Zografski (1973)
- Alojz Srebotnjak (1974)
- Uroš Krek (1975)
- Alfi Kabiljo (1976)
- Borislav Tamindžić (1977)
- Zoran Simjanović (1978)
- Buldožer (1979)
- Kornelije Kovač (1980)
- Alfi Kabiljo (1981)
- Bashkim Shehu (1982)
- Zoran Simjanović (1983)
- Brane Živković (1984)
- Živan Cvitković (1985)
- Ljupčo Konstantinov (1986)
- Janez Gregorc (1987)
- Gjon Gjevlekaj (1988)
- Arsen Dedić (1989)
- Goran Bregović (1990)
Hrvatska- Davor Rocco (1992)
- Igor Kuljerić (1993)
- Zrinko Tutić (1995)
- Davor Rocco (1996)
- Arsen Dedić (1997)
- Zrinko Tutić (1998)
- Đelo Jusić (1999)
- Mate Matišić (2000)
- Davor Rocco (2001)
- Dalibor Pavičić (2002)
- Mate Matišić (2003)
- Igor Kuljerić (2004)
- Darko Hajsek (2005)
- Tamara Obrovac (2006)
- Andrija Milić (2007)
- Mate Matišić (2008)
- Srđan Gulić (2009)
- Alfi Kabiljo i Alan Bjelinski (2010)
- Dinko Appelt (2011)
- Stanko Kovačić, Damir Martinović i Ivanka Mazurkijević (2012)
- Jure Ferina i Pavle Miholjević (2013)
- Luka Zima (2014)
- Teho Teardo (2015)
- Rundek Cargo Trio (2016)
- Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (2017)
- Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (2018)
- Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz (2019)
Normativna kontrola  |
|
|---|
