Popis geografskih tema

Geografija je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.^[1] Doslovni je prijevod grčke riječi koja ima značenje "opisivanja ili pisanja o Zemlji", "geografija". Prva osoba koja je koristila tu riječ ("geografija") bio je Eratosten (276. - 194. pne.). Četiri historijske tradicije u geografskom istraživanju su prostorna analiza prirodnih i ljudskih pojava (geografija kao znanost distribucije), znanost o područjima (mjesta i regije), znanost o odnosima čovjek-Zemlja, te istraživanje u znanostima o Zemlji.^[2] Unatoč svemu, moderna geografija je sveobuhvatna disciplina koja ponajprije pokušava razumjeti svijet i sve ljudske i prirodne kompleksnosti--ne samo gdje se objekti nalaze, već i kako se mijenjaju i nastaju. Kao "most između društvenih i prirodnih znanosti," geografija se dijeli na dvije glavne grane - humanističku geografiju ili antropogeografiju i fizičku geografiju.^[3]

Sljedeći okvir je sastavljen kao pregled i uvod u geografiju:

Bit geografije

Glavni članci: Geografija i svijet

Teme 18 Nacionalnih geografskih standarda Nacionalnog vijeća za geografsku edukaciju uključuju sljedeća poglavlja^[4][5][6]:

1. Karta 2. Mentalno mapiranje 3. Dužina i smjer, lokacija i distribucija 4. Osjećaj mjesta 5. Regije i regionalna geografija 6. Kultura i kulturna geografija

7. Reljef i geomorfološki procesi koji ga stvaraju 8. Ekosustavi 9. Populacijska dinamika, migracije, svjetsko stanovništvo 10. Kulturni mozaici i multikulturalizam 11. Globalizacija i Globalno selo 12. Naselja

13. Granice i geopolitika 14. Antropogeni i ekologizam 15. Kulturna ekologija i geografski determinizam 16. Prirodni resursi, upravljanje prirodnim resursima i ekomenadžment 17. Bihevioralna geografija i ekohistorija 18. Svijet, svjetonazori i futurologija

Grane geografije

Geografija se dijeli u dvije grane: fizičku geografiju i antropogeografiju. Svaka od tih grana dijeli se na brojna polja:

Polja antropogeografije Glavni članak: Antropogeografija Polja antropogeografije Predmeti proučavanja Bihevioralna geografija Ponašanje Dječje geografije Djeca Ekološka geografija Ekologija, okolina Ekonomska geografija Ekonomija Feministička geografija Feminističke znanosti Historijska geografija Historija Kulturna geografija Kultura Politička geografija uključujući geopolitiku Politika Populacijska geografija ili demografija Stanovništvo, gustoća stanovništva Razvojna geografija Ekonomski razvoj Regionalna geografija Regija Socijalna geografija Društvo, Sociologija Strateška geografija Vojna strategija Transportna geografija Prijevoz Vojna geografija Vojna znanost Vremenska geografija Životni stil, gibanje Turistička geografija Turizam Urbana geografija Grad Zdravstvena geografija Zdravlje, epidemiologija

Polja fizičke geografije Glavni članak: Fizička geografija Polja fizičke geografije Predmeti istraživanja Biogeografija Vrste Ekološka geografija Ekologija Geodezija Gravitacija, magnetsko polje Geomorfologija Reljef Hidrologija Ciklus vode, vodni resursi    Glaciologija Ledenjak    Oceanografija Ocean, more    Limnologija Jezero, bara, rijeka Klimatologija Klima Krajobrazna ekologija Ciklus dušika Obalni/morski studiji Obale Paleogeografija Kontinentalni drift Pedologija Tlo

Geografska multidisciplinarna polja

Polja koja se nalaze unutar različitih disciplina i imaju primjenu u geografiji:

• Demografija i demografika
• Etnografija
• Filozofija geografije
• Geoarheologija
• Geografska informacijska znanost
• Geostatistika
• Kartografija

Lokacija i mjesto

Koncepti o lokaciji ili mjestu:

Atlas Dužinski raspad Geokod Klima Lokacija Apsolutna lokacija Geografska dužina Ekvator Jarčeva obratnica Rakova obratnica Geografska širina Nulti meridijan

Osjećaj mjesta Prvi zakon geografije Stanovništvo Demografija Gustoća naseljenosti Prenapučenost Svjetsko stanovništvo Teren Topografija Turistička atrakcija

Zadaće i oruđa geografije

Glavni članci: Geozofija i filozofija geografije

Pristupi i aktivnosti geografa, te oruđa koja koriste:

Geografski informacijski sustav Geokod Globus Istraživanje

Karte Atlas Kartografija Kartografska projekcija Demografija Geodezija Prostorna analiza

Svijet

Glavni članak: Svijet

Polje geografije ne djeluje u vakuumu već je uvelike isprepleteno s ostalim poljima istraživanja. To se posebno nazire na globalnoj razini.

Antiglobalizacija Alterglobalizacija Atlas svijeta Civilizacija (kulturna geografija) Globalizacija (kulturna geografija, ekonomska geografija) Globalizacija i bolest Globalizacijski indeks Globalni građanski pokret Globalno

Globalno selo Globalno zatopljavanje Globus Građanin svijeta Humanistička geografija Karta svijeta Međunarodna zajednica Migracije Svijet

Svjetska vlada (pojedinačna politička podjela) Svjetska zajednica (kulturna geografija, politička geografija) Svjetski razvoj Svjetsko stanovništvo (demografija) Transformacija kulture Velika tranzicija Vesternizacija Zemlja

Geografija, geoznanost i Zemljine sfere

Glavni članci: Geoznanost i Zemljine sfere

Gegorafija je ključna komponenta geoznanosti, koja se uz fiziku, geologiju, meteorologiju, matematiku, kemiju i biologiju koristi za izgradnju kvantitativnog razumijevanja glavnih područja ili interaktivnih sfera Zemljinog sustava uključujući sljedeće:

• Hidrosfera - sva voda na, ispod i iznad površine Zemlje
• Biosfera - sav život na Zemlji
• Litosfera - kora i najgornji dio Zemljinog plašta
• Atmosfera - plinovi koji okružuju Zemlju (njen zrak)

Ostale interpretacije ovog modela Zemlje uključuju sljedeće dodatne sfere:

• Pedosfera - najgornji sloj Zemlje koji se sastoji od tla i podložan je procesima formiranja tla
• Geosfera - čvrsti dijelovi Zemlje (koji se uglavnom sastoje od stijena i regolita)
• Antroposfera - svi dijelovi Zemlje koje oblikuju ljudi
• Kriosfera - ponekad uključena u hidrosferu, led na Zemlji (ledene kape, ledenjaci, itd.)

Regije svijeta

Glavni članci: Regija, subregije, lokacija i popisi mjesta

Regije su područja definirana fizičkim, humanim i funkcionalnim karakteristikama. Termin se koristi na razne načine u različitim granama geografije. Regija se obično doživljava kao skup manjih jedinica poput država i njenih administrativnih jedinica ili kao dio veće cjeline poput države na kontinentu.

Kontinenti

Glavni članak: Kontinent

Kontinent je velika kopnena masa na Zemlji. Općenito se klasificiraju prema konvenciji radije nego prema nekom specifičnom kriteriju, pa se tako sedam područja obično smatra kontinentima. Oni su:

1. Afrika

2. Antarktika

3. Australija

Amerika:

4. Sjeverna Amerika

5. Južna Amerika

Euroazija:

6. Europa

7. Azija

Biogeografske regije

Ekozona

Glavni članak: Ekozona

World Wildlife Fund (WWF) razvio je sustav osam biogeografskih carstava (ekozona):

• Neoarktik 22.9 mil. km² (uključujući većinu Sjeverne Amerike)
• Paleoarktik 54.1 mil. km² (uključujući Euroaziju i sjevernu Afriku)
• Afrotropik 22.1 mil. km² (uključujući subsaharsku Afriku)
• Indomalaja 7.5 mil. km² (uključujući južnoazijski potkontinent i jugoistočnu Aziju)
• Australazija 7.7 mil. km² (uključujući Australiju, Novu Gvineju i susjedne otoke). Sjeverna granica ove zone poznata je kao Wallaceova linija.
• Neotropik 19.0 mil. km² (uključujući Južnu Ameriku i Karibe)
• Oceanija 1.0 mil. km² (uključujući Polineziju, Fidži i Mikroneziju)
• Antarktik 0.3 mil. km² (uključujući Antarktiku).

Ekoregije

Glavni članak: Ekoregija

Ekozone se dalje dijele na ekoregije. Na svijetu postoji preko 800 terestričkih ekoregija. Vidi Popisi ekoregija po državama.

Države svijeta

Glavni članak: Politička podjela

Politička podjela, obično države, je regija pod kontrolom vlasti. Države se dalje dijele na administrativne podjele uključujući savezne države, grofovije, gradove, itd.

• Države s više od jednog glavnog grada

Države po kontinentima

Afričke države	Azijske države	Europske države
Sjevernoameričke države	Oceanijske države	Južnoameričke države

Više teritorija: Bouvetov otok • Francuski južni teritoriji • Heardov otok i McDonaldovi otoci • Južna Georgia i Južni Sandwichevi otoci • Antarktičke teritorijalne pretenzije

Tipovi administrativnih podjela država

Glavni članak: Državna podjela

Državna podjela je označeni teritorij stvoren unutar države u administrativne i identifikacijske svrhe. Primjeri tipova državnih podjela:

Bailiwick Departman Distrikt Država Emirat Grofovija Kanton Kneževina Komuna Naselje Grad Borough Municipij Općina Selo

Okrug Pokrajina Prefektura Provincija Regija Ruralni distrikt Savezna država Subdistrikt Subprefektura Vojvodstvo Župa Županija

.

Ostali tipovi regija ili područja

• Geografska zona
• Industrijska regija
• Kopno
• Metropolitansko područje
• Specijalna ekonomska zona
• Vremenska zona
• Vruća točka biodiverziteta
• Zona otpornosti

Neka specifična područja

• Atlantski svijet
• Bermudski trokut
• Pacifički obruč
• Pacifički vatreni prsten

Geografska obilježja

Regije se dalje diferenciraju prema tome jesu li same geografska obilježja ili se geografska obilježja nalaze u njima (ili oboje). Geografsko obilježje je reljefni oblik, vodena masa ili umjetna tvorevina dovoljno velika da bude prikazana na regionalnim kartama.

Prirodna geografska obilježja

Obilježja svijeta koja se prirodno pojavljuju:

Reljefni oblici

Glavni članak: Reljefni oblik

Reljefni oblik je dio terena definiran svojim oblikom, lokacijom u krajoliku i tipični je topografski element. Reljefni oblici su karakterizirani aspektima poput visine, nagiba, orijentacije, stratifikacije, izloženosti stijena i vrsti tla.

Arroyo Badlands Brdo Dina Podgorje Cove Cuesta Delta Dolina (također vala ili dol) Eskarpa Gejzir Greben Hoodoo Kanjon Klanac Klif Klisura Kopnena masa Kontinent Superkontinent Veliki otok Koraljni greben Krater, udarni Krater, vulkanski Ledenjak Litica Litoralni kordon Livada Mesa Morena Morski greben Nizina Obala

Otok Arhipelag Atol Otočić Vulkanski luk Pingo Planina Planinski lanac Plaža Pobrđe Poluotok Premantura Presque-isle Prevlaka Prijevoj Pustinja Ravnica Prerija Savana Stepa Tundra Sprud Špilja Šuma Travnjak Visoravan Vododjelnica Vulkan Zaljev Cirk Gudura Rt Vododerina

Vodene mase

Glavni članak: Vodene mase

Vodena masa je svaka akumulacija vode značajna na geografskoj skali. Neke vodene mase mogu biti umjetne, ali većinom predstavljaju prirodnu pojavu. Neke vodene mase sakupljaju i prenose vodu poput rijeka i tokova, dok druge primarno zadržavaju vodu poput jezera i oceana. Vodene mase koje su plovne nazivaju se vodenim putovima.

Cove Gejzir Estuarij Firth Fjord Humidna zona Bara Blatne ravni Fen Močvara Tresetište Izvor Jezero Tjesnac Laguna Loch Luk

More Mrtvaja Ocean Otočić Plimni bazeni Potok Ribnjak Rijeka Tjesnac Uvala Zaljev Sund Vernalni bazeni Vodeni put Vodopad Vrelo

Umjetna geografska obilježja

Umjetna geografska obilježja su tvorevine nastale djelovanjem čovjeka, a dovoljno su velike da se mogu prikazati na mjesnoj karti:

Akumulacijsko jezero Akvedukt Brana Nasip Cesta Autocesta Autodrom Brza cesta Ulica Cjevovod Farma Farma stabala Kanal Luka Lukobran Marina Mol Most Nacija Nacionalni park Nasuti put

Naselje Selo Grad Velegrad Megalopolis Park Prirodni rezervat Pristanište Ranč Skijalište Slegnuti krater Tunel Umjetna luka Umjetni greben Umjetni otok Umjetno stambeno brdo Viadukt Voćnjak Zračna luka Željeznička pruga Željeznička stanica

Geografija specifičnih regija

Glavni članak: Regionalna geografija

Demografija po regijama

Glavni članci: Demografija i svjetsko stanovništvo

Demografija je statističko proučavanje populacija. To je primjenjena znanost koja se koristi za analizu dinamičkih populacija, to jest onih koji se mijenjaju u vremenu ili prostoru. Obuhvaća proučavanje veličine, strukture i distribucije populacija, te prostorne i/ili vremenske promjene u njima u odgovoru na rođenje, smrt, migraciju i starenje.

Historija geografije

Glavni članci: Historija geografije i historijska geografija

Članci koji obrađuju geografska istraživanja svijeta kroz historiju:

Starogrčka geografija Staroiranska geografija Drevne ceste Kineska geografija Kritička geografija Kvantitativna revolucija Okolinski determinizam Historija antropogeografije Historija bihevioralne geografije Historija ekonomske geografije Historija feminističke geografije Historija kartografije Historija geografske dužine Longitude Prize Historija kulturne geografije Historija okolinske geografije Historija političke geografije Historija populacijske geografije Historija demografije Historija razvojne geografije Historija socijalne geografije Historija strateške geografije Historija transportne geografije Historija turističke geografije Historija urbane geografije Historija vojne geografije Historija vremenske geografije Historija zdravstvene geografije

Historija fizičke geografije Historija biogeografije Historija geodezije Historija geomorfologije Historija hidrologije Historija glaciologije Historija oceanografije Historija limnologije Historija klimatologije Historija krajobrazne ekologije Historija obalne geografije Historija okolinske geografije Historija paleogeografije Historija pedologije Historija geografskih multidisciplinarnih polja Historija etnografije Historija filozofije geografije Historija geoarheologije Historija geografske informacijske znanosti Historija geostatistike Historija kartografije Regionalna geografija Stanovništvo svijeta kroz historiju Velika geografska otkrića

Geografske institucije i društva

• Geografski institut Anton Melik (u Sloveniji)
• Hrvatsko geografsko društvo
• National Geographic Society
• Royal Geographical Society

Geografske nagrade

Neke nagrade i natjecanja u polju geografije:

• Geography Cup
• Gold Medal
• Hubbardova medalja
• National Geographic World Championship
• Victorijina medalja

Slavni geografi

Glavni članci: Geograf, popis geografa i popis grčko-rimskih geografa

Geograf je znanstvenik koji proučava Zemljinu fizičku okolinu i čovjekov habitat. Geografi su u historiji poznati po izradi karata, geografskoj disciplini poznatoj kao kartografija. Međutim oni nisu sposobni samo proučavati fizičke detalje okoline već mogu tumačiti i njihov utjecaj na ljudsko, biljno i životinjsko stanište, obrasce vremena i klime, ekonomiju i kulturu. Geografi se posebice fokusiraju na prostorne odnose između navedenih elemenata.

Alexander von Humboldt Alfred Hettner al-Idrisi al-Istakhri al-Masudi al-Yaqubi Bernhardus Varenius Carl Ritter David Harvey Ellen Churchill Semple Ellsworth Huntington Eratosten Fan Chengda Fred K. Schaefer Gerardus Mercator Halford John Mackinder Ibn al-Faqih Ibn Battuta Ibn Khaldun

Ibn Khurdadhbih Jared Diamond Krates iz Malosa Liu An Paul Vidal de La Blache Peter Hagget Posejdonije Ptolomej Richard J. Chorley Richard Hartshorne Shen Kuo Strabon Torsten Hägerstrand Waldo Tobler William Bunge William Garrison Xu Xiake Yi-Fu Tuan

Geografski popisi

Glavni članak: Popisi mjesta

• Geografija današnjih nacija i država
• Popis grčko-rimskih geografa
• Popisi po državama
• Popisi naziva mjesta
• Popisi tema srodnih državama

Popisi geografskih obilježja

Popisi reljefnih oblika

Popis špilja Popis kontinenata Popis pustinja Popis porječja Popis ledenjaka

Popis brda Popis udarnih kratera Popis otoka Popisi planina Popis planinskih prolaza

Popis planinskih lanaca Popis poluotoka Popis vulkana Popis vododjelnica

Popisi vodenih masa

Popis gejzira Popisi jezera Popisi rijeka

Popis oceana Popis mora Popis morskih prolaza

Popis vodopada Popis plovnih putova Popis geografskih projekata

Popisi umjetnih geografskih obilježja

Popis zračnih luka Pois akvedukta Popis mostova Popis umjetnih stambenih brda Popisi gradova po državama Popisi grofovija Popisi država

Popis marina Popis nacionalnih parkova Popis molova Popis željezničkih stanica Popis akumulacija i brana Popis cesta i autocesta Popis suverenih država

Popis gradova Popis tunela Po dužini Po lokaciji Popis zidova Popis plovnih putova Popis promjena karata svijeta

Više informacija

• Popis osnovnih astronomskih tema - dok geografija proučava i mapira svijet, astronomija je znanost o ostatku svemira, a mapira zvijezde i galaksije
• Zemlja - na planetu postoji mnogo više stvari od same njegove geografije. Neka polja blisko povezana s geografijom jesu:
  • Geologija - dok geografija proučava površinu Zemlje i lokaciju stvari na njoj, geologija je znanost o samoj Zemlji, to jest o njenoj čvrstoj tvari: zemlji (u užem smislu riječi) od koje je sačinjena i o onome ispod nje.
  • Oceanografija - dok geografija imenuje i mapira vodene mase, oceanografija proučava mnogo veće vodene mase, uključujući vodu koju sadrže kao i cjelokupan život u njoj.
• Svemir - prostor u kojem se nalazi svijet.
• Popis osnovnih hrvatskih tema

Reference

Vanjske veze

• Podučavanje geografije
  • GeoKnow.net - Geography news, information and resources at your fingertips
  • Geography at About.com - comprehensive resource on the discipline
  • Juicy Geography - ideas and resources for teachers
  • GeoInteractive - shared resources for teachers
  • Geography case studies for students Arhivirano 2012-01-11 na Wayback Machine-u
  • The Geography-Site
  • Geography Teaching Today - Curriculum development project
  • Geography - Selected websites

• Multimedijalni geografski izvori
  • Google Earth: View the World from your Desktop
  • Flash Animations on Geographical Themes
  • Geography Movies free for download
  • Images of Life on Earth Arhivirano 2016-04-26 na Archive.is-u
  • World in the Balance (PBS)
  • Hypergeo : Electronical Encyclopedia of Geography

• Geografska društva i interesne grupe
  • International Geographical Union
  • National Geographic Online
  • Royal Geographical Society
  • Association of American Geographers
  • Royal Canadian Geographical Society
  • Canadian Association of Geographers Arhivirano 2016-11-15 na Wayback Machine-u
  • Russian Geographical Society (Moscow Centre)
  • International Geographical Union - Russian National Committee