Petrovačko polje

Petrovačko polje se nalazi u sjeverozapadnoj Bosni. Najveće naselje u polju je Bosanski Petrovac po kome je polje i dobilo ime. Smješteno je između rijeke Une na zapadu, Sane na istoku i rijeke Unca na jugu. Sa jugozapada i juga granicu polja čini planina Osječenica, na jugoistočnoj strani je Klekovača, a sa istoka Srnetica i Bravsko polje. Sa sjeverne i sjeverozapadne strane granica polja određena je planinom Grmeč, a sa zapadne strane planinom Lupina. Pravac polja je dinarski, sjeverozapad-jugoistok, kao i planinskih vijenaca koji ga okružuju.^[1] Petrovačko polje se sastoji od desetak manje-više izdvojenih polja (polje uz Drinić i Bukovaču, Vedro polje, Petrovačko polje u užem smislu te riječi, Medeno polje, Kamenito polje, Suvajsko polje, Bjelajsko polje, Trnjaci, Rudno polje, Ogumača i Krnjeuško polje), ali u osnovi sva ta polja predstavljaju jedinstvenu morfološku cjelinu - Petrovačko polje. Površina mu je 202,64km², a nadmorska visina ravni polja kreće se od 520 do 730 m. Okvir polja predstavljaju uzvišenja preko 1500 m. nadmorske visine.^[2]

Geološka građa

Geološka građa Petrovačkog polja predstavljena je stijenama mezozojske starosti. To su pretežno karbonatske stijene (krečnjaci i dolomiti).

Prvobitni reljef u predjelu Petrovačkog polja stvoren je tektonskim pokretima. Tim procesima stvorene su osnovne konture reljefa, kako Grmeča, Osječenice i Klekovače, tako i samog polja. Geološki dokazi postoje o postojanju neogenog jezera u predjelu Petrovačkog polja. Jezero je imalo zalivski karakter i imalo je vezu sa mnogo većim jezerom na bihaćkom području. Povlačenjem jezera ostalo je korito petrovačke prarijeke čiji ostaci se i danas vide kod Revenika. To je period erozije i formiranja današnjeg reljefa.

Istovremeno se stvaraju površinski i podzemni kraški oblici. Od površinskih to su škrape i vrtače, kojih ima toliko na pojedinim dijelovima da se mogu nazvati "boginjavim kršom". Podzemni kraški reljef je zastupljen jamama (istraženo sedamnaest), i pećinama (istraženo šest).

Hidrologija

Petrovačko polje je siromašno vodom. Nema ni jednog vodotoka koji bi se mogao nazvati rijekom. Veći vodotok predstavlja Japaga, čije se vode gube u ponorskoj zoni Medenog polja i javljaju se u slivu Unca. Još se javljaju Suvaja, Vođenica i Bjelajski potok. Vode jugoistočnog dijela polja (Drinić, Bukovača) se javljaju u slivu Sane, dok se vode sjeverozapadnog dijela gube u ponorskoj zoni Risovca i javljaju u slivu Une kod Bosanske Krupe. Do ovakvih saznanja se došlo metodom bojenja voda.^[2]

Nedostatak vode je toliki da je za potrebe Bosanskog Petrovca morao biti izgrađen vodovod od Sanice, sa druge strane Grmeča.

Literatura

• Rade Davidović, PETROVAČKO POLJE, NAŠ KRŠ, 1990, XVI
• Petar Rađenović -Sela parohije Krnjeuša u Bosni - Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. godine

Reference

Vanjski linkovi

• Općina Bosanski Petrovac
• Krnjeuša
• Općina Petrovac

Petrovačko polje na Wikimedijinoj ostavi

Portal Bosna i Hercegovina

• p
• r
• u

Kraška polja na prostoru bivše SFRJ

Slovenija

Dobre • Kočevsko • Loško • Petelinjsko • Planinsko • Radensko • Ribničko • Cerkniško

Hrvatska

Gacko • Gračačko • Grobničko • Imotsko • Kninsko • Kosovo (Dalmacija) • Krbavica • Krbavsko • Ličko • Ličko (Gorski kotar) • Petrovo • Sinjsko • Čepićko

Bosna i
Hercegovina

Bilećko • Petrovačko • Gatačko • Glamočko • Grahovsko (Bosna) • Dabarsko • Duvanjsko • Imotsko • Kupreško • Livanjsko • Ljubinjsko • Ljubuško • Nevesinjsko • Plansko • Popovo • Fatničko • Zijemlje

Srbija

Koštam • Odorovsko • Peštersko

Crna Gora

Grahovsko • Dragaljsko • Lješko • Nikšićko • Njeguško • Lukovsko • Ćemovsko • Cetinjsko

Makedonija

Begovo • Solunsko • Suvo