Niklaus Wirth

Niklaus E. Wirth

Rođenje 15. 2. 1934. (1934-02-15) (dob: 90)
Winterthur, Švicarska
DržavljanstvoŠvicarska
PoljeRačunarstvo
InstitucijaStanford sveučilište
Sveučilište u Zurichu
Xerox PARC
Poznat poEuler
Algol W
Pascal
Modula
Modula-2
Oberon
Istaknute nagradeTuringova nagrada

Niklaus E. Wirth (rođen 15. veljače, 1934, umro 1. siječnja 2024) je švicarski računalni znanstvenik, poznat po dizajniranju nekolicine programskih jezika, uključujući Pascal, te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. 1994. je dobio Turingovu nagradu za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.

Biografija

Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934. 1959. diplomira elektroničko inženjerstvo na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zurichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na električnom inženjerstvu i računarstvu na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računala Harryja Huskeyja.

Od 1963. do 1967. je obnašao dužnost pomoćnog profesora računarstva na Sveučilištu Stanford, te potom opet na Sveučilištu u Zurichu. 1968. postaje profesor informatike na ETH u Zurichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji.

Umirovljen je 1999. godine.

Radovi

Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal, Modula, Modula-2 te Oberon. Bio je jedan od glavnih kotača u timu koji je dizajnirao i implementirao operacijske sustave Lilith i Oberon, te Lola sustav za dizajn i simulaciju digitalnog sklopovlja. Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.

Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement Arhivirano 2007-07-17 na Wayback Machine-u o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjerstva. 1975. je piše knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je steće široko priznanje a korisna je i dan danas.

Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičnog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi sveučilišni kolegiji o dizajniranju jezičnih procesora.

1955. je popularizirao izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što sklopovska podrška ubrzava", iako je u svojem papiru iz 1995. A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.[1]

Zanimljivosti

Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.

Povezano

  • Prošireni Backus-Naurov oblik
  • Wirthova sintaksna notacija

Reference

  1. ↑ Niklaus Wirth (February 1995). „A Plea for Lean Software”. Computer 28 (2): pp. 64-68. Pristupljeno 2007-01-13. 

Vanjske veze

  • Biografija Arhivirano 2006-02-06 na Wayback Machine-u pri ETH Zürich.
  • Osobna web stranica Arhivirano 2002-11-29 na Wayback Machine-u pri ETH Zürich.
  • Program Development by Stepwise Refinement Arhivirano 2007-07-17 na Wayback Machine-u, Communications of the ACM, 14(4):221–227, April 1971.
  • Pascal and its Successors papir Niklausa Wirtha – uključuje i kratku biografiju.
  • Nekoliko riječi sa Niklausom Wirthom
  • Škola Niklausa Wirtha: Umjetnost jednostavnosti Arhivirano 2007-03-03 na Wayback Machine-u, autori su László Böszörményi, Jürg Gutknecht, Gustav Pomberger (urednik). dpunkt.verlag / Morgan Kaufmann Publishers, 2000. ISBN 3-932588-85-1 / ISBN 1-55860-723-4.
  • Knjiga o jeziku i operacijskom sustavu Oberon je sad dostupna besplatno kao PDF datoteka Project Oberon - The Design of an Operating System and Compiler PDF datoteka ima dodatak koji knjiga nema: Ten Years After: From Objects to Components.
  • Knjiga Compiler Construction
  • p
  • r
  • u