Niamey

Nijamej
Niamey
Niamey noću
Niamey noću
Niamey noću
Koordinate: 13°31′N 02°06′E / 13.517°N 2.100°E / 13.517; 2.100
Država  Niger
Površina
 - Ukupna 239,3 km²
Visina 207
Stanovništvo (2001)
 - Grad 707.951[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+1)
Karta
Nijamej na mapi Nigera
Nijamej
Nijamej
class=notpageimage|
Niamey na karti Nigera

Niamey (fonetski: Nijamej) je glavni i najveći grad afričke države Niger. Grad ima 707.951 stanovnika.[1]

Geografija

Prizor iz centra grada

Nijamej se nalazi na krajnjem jugozapadu slabo naseljene saharske države Niger. Prostire se na površini od 250 km², na visorovni od 218 m nadmorske visine, duž obala rijeke Niger koja ga dijeli na dva dijela. Grad je se počeo formirati s istočne, lijeve obale rijeke, ali je danas njegov veći dio izgrađen na desnoj obali, nakon izgradnje mosta Kennedy 1970. godine.[2] Od Nijameja nizvodno prema jugoistoku rijeka Niger jako meandrira i ima niz močvarnih otoka.

Klima

Nijamej ima vruću pustinjsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, na grad padne od 500 do 750 mm kiše tokom cijele godine. Period kiša uglavnom počinje sa nekoliko oluja u maju, i obično traje od juna do početka septembra. Najviše kiše padne od kraja juna do sredine augusta, nakon toga praktički više nema oborina od sredine oktobra do aprila. U Nijameju je izuzetno vruće tokom cijele godine, prosječne mjesečne najviše temperature dosežu do 38 °C punih šest mjeseci u godini, i ne padaju ispod 32 °C. Za suše od novembra do februara, temperatura se noću zna spustiti na 14–18 °C.


Klimatološki medijani za Niamey
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 32 35 39 40 40 37 34 33 34 34 36 33 36
Srednji minimum (°C) 16 19 23 26 28 26 24 23 24 24 19 17 22
Precipitacija (mm) 0 0 3,9 5,7 34 68 154 170 92 9,7 0,7 0 540
Izvor: [3]


Historija

Nijamej je vjerovatno osnovan još u 18. vijeku, kao naselje afričkih naroda Fulbe i Zarma[2] i bio je dugi niz godina naselje bez ikakvog značaja, sve dok Francuzi 1890. nisu uspostavili kolonijalni garnizon. Od tada se razvio u važni administrativno-vojnički centar za kontrolu tog dijela Afrike. Od 1926. je postao glavni grad kolonije Niger. Nakon Drugog svjetskog rata, grad se počeo eksplozivno brzo širiti, kad su se u njega stali doseljavati brojni nomadski stočari, trgovci i zanatlije iz Nigerije, Benina, Toga i Nigera. U današnjem Nijameju većinsko stanovništvo su pripadnici naroda Joruba i Hausa.

Znamenitosti

Velika tržnica Nijameja

Najveća atrakcija Nijameja je nova Velika džamija podignuta uz pomoć Libije i brojne tržnice na otvorenom. U okviru Nacionalnog muzeja, djeluje i zoološki vrt, uz stalnu izložbu tradicionalne arhitekture i zanatstva.

Stanovništvo

Rast stanovništva Nijameja (procjena)
1901 1930 1960 1980 2005
600 3 000 30 000 250 000 750 000

Privreda

Nijamej ima nešto malo industrije građevinskog materijala i keramike, ali većina njegovih stanovnika radi u uslužnom sektoru (trgovina i administracija). U gradu djeluje Univerzitet Niamey, osnovan 1971. godine, koji je uzdignut na univerzitetski nivo 1973. godine. Pored toga, u gradu od 1963. djeluje i Nacionalna škola za upravu. U Nijameju djeluje nekoliko istraživačkih instituta za geologiju i minerale, tropsko šumarstvo i poljoprivredu i veterinarstvo. Značajna institucija je Narodni muzej sa humanističkim institutima koji se bave proučavanjem i sakupljanjem usmene predaje. Grad ima međunarodni aerodrom Diori Hamani. Cestama je povezan s lukama na Atlanskom oceanu, u Beninu i Nigeriji.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Niger: Regions & Towns” (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 9. 5. 2011. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Niamey” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 9. 1. 2012. 
  3. Weather Information for Niamey”. World Weather Information Service. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-26. Pristupljeno 9. 1. 2012. 

Eksterni linkovi

Niamey na Wikimedijinoj ostavi
  • Niamey na portalu Encyclopædia Britannica (en)
  • p
  • r
  • u

Abidjan, Obala Slonovače   Abuja, Nigerija   Accra, Gana   Adis Abeba, Etiopija   Alžir, Alžir   Antananarivo, Madagaskar   Asmara, Eritreja   Bamako, Mali   Bangui, Centralnoafrička Republika   Banjul, Gambija   Bissau, Gvineja Bisau   Bloemfontein (sjedište sudske vlasti), Južnoafrička Republika   Brazzaville, Republika Kongo   Bujumbura, Burundi   Cape Town (sjedište zakonodavne vlasti), Južnoafrička Republika   Conakry, Gvineja   Cotonou (de facto), Benin   Dakar, Senegal   Dar es Salaam (administracija), Tanzanija   Dodoma, Tanzanija   Djibouti, Džibuti   Džuba, Južni Sudan   Freetown, Sijera Leone   Gaborone, Bocvana   Harare, Zimbabve   Jamestown, Sveta Helena   Kairo, Egipat   Kampala, Uganda   Kartum, Sudan   Kigali, Ruanda   Kinshasa, Demokratska Republika Kongo   Libreville, Gabon   Lilongwe, Malavi   Lobamba (kraljevski i zakonodavni glavni grad), Esvatini   Lomé, Togo   Luanda, Angola   Lusaka, Zambija   Malabo, Ekvatorijalna Gvineja   Mamoudzou, Mayotte   Maputo, Mozambik   Maseru, Lesoto   Mbabane (upravni grad), Esvatini   Mogadiš, Somalija   Monrovia, Liberija   Moroni, Komori   Nairobi, Kenija   N'Djamena, Čad   Niamey, Niger   Nouakchott, Mauritanija   Ouagadougou, Burkina Faso   Port Louis, Mauricijus   Porto-Novo, Benin   Praia, Zelenortska Republika   Pretoria (službeni), Južnoafrička Republika   Rabat, Maroko   São Tomé, Sao Tome i Principe   Tripoli, Libija   Tunis, Tunis   Victoria, Sejšeli   Windhoek, Namibija   Yamoussoukro (službeni), Obala Slonovače   Yaoundé, Kamerun

Normativna kontrola Uredi na Wikidati