Gavril Dara i Riu
- Pravnik
- publicist
- političar
- pjesnik
- Albanski
- grčki
- talijanski
Gavril Dara i Riu ili Gavril Dara i Ri (sh. Gavril Dara Mlađi, tal. Gabriele Dara il Giovane, 8. januar 1826 – 15. novembar 1885)[1] bio je arbereški političar i pjesnik iz 19. stoljeća. Smatra se jednim od ranih pisaca Albanskog narodnog preporoda.
Život
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/32/Gabriele_Dara_1989_Albania_stamp.jpg/220px-Gabriele_Dara_1989_Albania_stamp.jpg)
Gavril Dara rođen je 8. januara 1826. u Palazzo Adriano, gradu na Siciliji, u južnoj Italiji. Njegova je obitelj bila jedna od prvih koja je migrirala iz Albanije u Italiju nakon Skanderbegove smrti.[2] Njegov djed Gavril Dara Stariji bio je među prvim sakupljačima arbereške folklorne građe, a njegov otac Ndre (ili Andrea) objavio je rječnik folklornih izraza.[3]
U ranoj je dobi naučio latinski i starogrčki. U Palermu je diplomirao pravo, koje je potom prakticirao u Agrigentu. Nakon ujedinjenja Italije vršio je razne urslužbe de na Siciliji.[4] Isprva je služio kao prvi vijećnik prefekture Palermo, a od 1867. do 1869. kao guverner Trapanija, grada na zapadnoj Siciliji. Od 1871. do 1874. bio je urednik liberalnog političkog časopisa Reforma (tal. La Riforma). Umro je 15. novembra 1885. u Agrigentu.[5]
Djelo
Njegova rana djela uključuju pjesme na talijanskom jeziku i jednu pjesmu na arbereškom dijalektu posvećenu svetom Lazaru. Darino najpoznatije djelo jest Posljednja pjesma Balje (alb. Kënga e Sprasme e Bala), izvorno napisana na arbereškom dijalektu albanskog, a kasnije prevedena na talijanski jezik.[4] To je četverodijelna epska romantična balada koja sadrži devet pjesama i pripovijeda o pustolovinama Nika Pete i Pala Golemija, dva albanska junaka koji su živjeli u doba Lješke lige u 15. stoljeću.[4] U pjesmi je obrađen ljubavni zaplet oko Skenderbegovih suboraca Nika Peta i Pala Goljemija, zaljubljenih u lijepu Maru, koja se opredljejuje za Nika, ali obojicu spasava od smrti koju im je bio namijenio njezin otac; poema završava smrću prijatelja Nika i Pala u borbama oko grada Bereta.[6] Prvi je put objavljena 1887. godine, nakon njegove smrti, u nastavcima u časopisu Arbri i ri ("Mlada Albanija"), koji je izdavao Giuseppe Schirò. U julu 1900. objavljena je u cijelosti na arbreškom i na talijanskom jeziku u časopisu La nazione albanese ("Albanska nacija").[4]
Reference
- ↑ Lingua. Vaccarizzo Albanese website
- ↑ Pynsent, Robert (1993). Reader's encyclopedia of Eastern European literature. HarperCollins. str. 81. ISBN 0-06-270007-3.
- ↑ Minni, Dino (1990). Writers in transition: the proceedings of the First National Conference of Italian-Canadian Writers. Guernica Editions. str. 62. ISBN 0-920717-26-8.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Elsie, Robert; Centre for Albanian Studies (2005). Albanian literature: a short history. I.B.Tauris. str. 56–7. ISBN 1-84511-031-5.
- ↑ Qosja, Rexhep (1984) (Albanian). Historia e letërsisë shqipe: romantizmi. Historia e letërsisë shqipe: romantizmi. 2. Botimet Toena. str. 459.
- ↑ Këlmendi 1977, str. 542
Literatura
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Këlmendi, Ahmet (1977). Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost". Zagreb: Mladost.
- p
- r
- u
- Kostandin Kristoforidhi
- Teodor Kavalioti
- Shahin Frashëri
- Dalip Frashëri
- Jeronim de Rada
- Zef Jubani
- Thimi Mitko
- Koto Xoxhi
- Naim Frašeri
- Gavril Dara i Riu
- Zef Skiroi
- Françesk Anton Santori
- Zef Serembe
- Gjerasim Qiriazi
- Pashko Vasa
- Filip Shiroka
- Sami Frashëri
- Ndoc Nikaj
- Ndre Mjeda
- Andon Zako Çajupi
- Luigj Gurakuqi
- Leonardo de Martino
- Pashko Babi
- Aleks Stavri Drenova
- Petro Nini Luarasi
- Risto Siliqi
- Mihal Grameno
- Foqion Postoli
- Gjergj Fishta
- Theofan Stilian Noli
- Millosh Gjergj Nikolla
- Kristo Floqi
- Vinçens Prennushi
- Ndre Zadeja
- Ilo Mitkë Qafzezi
- Haki Stërmilli
- Lasgush Poradeci
- Faik Konica
- Et'hem Haxhiademi
- Shefki Hysa
- Zef Zorba
- Primo Shllaku
- Dhimitër Shuteriqi
- Shefqet Musaraj
- Sterjo Spasse
- Petraq Zoto
- Petro Marko
- Sejfulla Malëshova
- Fatmir Gjata
- Kolë Jakova
- Musine Kokalari
- Llazar Siliqi
- Jakov Xoxa
- Ismail Kadare
- Dritëro Agolli
- Dhimitër Xhuvani
- Ali Abdihoxha
- Esad Mekuli
- Fatos Arapi
- Ali Podrimja
- Kasëm Trebeshina
- Sinan Hasani
- Mirko Gashi
- Azem Shkreli
- Martin Camaj
- Adem Demaçi
- Anton Pashku
- Musa Ramadani
- Sabri Hamiti
- Eqrem Basha
- Teki Dervishi
- Rexhep Qosja
- Beqir Musliu
- Zejnullah Rrahmani
- Mehmet Kraja
- Ridvan Dibra
- Besnik Mustafaj
- Kolec Traboini
- Bashkim Shehu
- Beqe͏̈ Cufaj
- Luljeta Lleshanaku
- Leon Qafzezi
- Fatos Kongoli
- Ben Blushi
- Entela Kasi
- Ornela Vorpsi
- Jeton Neziraj
- Migjen Kelmendi
- Fatos Lubonja
- Sabit Rrustemi
- Gëzim Hajdari
- Arian Leka
- Flutura Açka
- Rudi Erebara
- Ledia Dushi
- Elvis Malaj
- Lindita Ahmeti
- Mimoza Ahmeti