Franjevačka crkva i samostan na Poljudu

Franjevački samostan i crkva sv. Ante
Lokacija Split
Godine izgradnje 1020. (crkva)
1449. (samostan)
Religija Rimokatoličanstvo
Patron sv. Ante
Arhitektonski stil gotika, renesansa, barok

Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu u Splitu nalazi se na sjevernoj strani splitskog poluotoka, u uvali u Kaštelanskom zaljevu.[1]

Povijest

Na mjestu današnjeg samostana podigao je oko 1020. godine splitski nadbiskup Pavao crkvu Sv. Marije Poljudske (lat. S. Maria de Palude) i ostavio je, zajedno sa zemljištem svom ocu, splitskom prioru Prestanciju. Crkvu i zemljište naslijedio je njegov sin Crni (Črni, Černe), također splitski prior, a nakon njegove smrti dobio ju je njegov sin Dabro, opat benediktinskog samostana na Poljudu.[2] Otada, od druge polovice 11. stoljeća, crkvom su upravljali benediktinci iz samostana Sv. Stjepana na Sustipanu.[3]

U 15. stoljeću sustipansku opatiju, crkvu i posjede na Poljudu dobio je učeni humanist i ekumenist kardinal Bessarion († 1472.) koji je dozvolio franjevcima da uz zapuštenu crkvu i hospicij podignu samostan. Splitsko gradsko vijeće je 2. srpnja 1449. godine dopustilo franjevcima izgradnju peći za vapno i sijeću grmlja na Marjanu u svrhu gradnje samostana. U drugoj polovici 15. stoljeća obnovljena je crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije kao jednostavna, jednobrodna crkva dvoranskog tipa.[4]

U 16. stoljeću dograđene su dvije bočne kapele na južnoj strani, a izgrađen je i klaustar, smješten sjeverno od crkve. Na zapadnoj strani klaustra izgrađena je četverokutna kula kao dio obrambenog sklopa koji je štitio crkvu i samostan od napada Turaka.[5]

Crkva je u 17. stoljeću temeljito preuređena u baroknom stilu. Tada su podignuti brojni mramorni oltari, od kojih se po obliku i vrsnoći izvedbe isticao glavni oltar iz 1678. godine a u 18. stoljeću sagrađen je zvonik prislonjen na južnu stranu crkve.

Unatoč preinakama i obnovama, ovaj graditeljski sklop sačuvao je dobrim dijelom svoj izvorni izgled što ga čini navrednijom gotičko-renesansnom cjelinom u gradu Splitu.

Klaustar

Klaustar je sagrađen u prvim desetljećima 16. stoljeća i smješten je, prema pravilu, sjeverno od crkve. U sredini je cisterna s dvije krune; jedna s grbom splitskog kneza i mletačkog plemića Vittoria Delfina iz 1453., a druga je s franjevačkim grbom iz 18. stoljeća. Uokolo renesansni kanelirani piloni nose krov trijema. Uz istočni i južni zid trijema poredane su nadgrobne ploče koje su se nekoć nalazile u crkvi. Te nadgrobne ploče u samostanskom klaustru najveća su i najznačajnija zbirka renesansne sepulkralne plastike u Splitu. Pripadaju uglavnom splitskim plemićkim obiteljima Alberti, Benedetti, Cuteis, Capogrosso, Florio, Marulić, Petrachis i drugima, a podignute su krajem 15. i u prvoj polovici 16. stoljeća.[6]

Muzejska zbirka

Premda broj izložaka nije velik, muzejska zbirka u poljudskom samostanu čuva nekoliko dragocjenih umjetnina.[7] Ističu se portret biskupa Tome Nigrisa kojeg je 1527. izradio Lorenzo Lotto, Iluminacija iz Psaltira koju je ispisao i oslikao fra Bone Razmilović (Radmilović) (1626.-1678.), dva raspela fra Fulgencija Bakotića (1716.-1792.), gotička lađica za tamjan iz 15. stoljeća, slika sv. Ante Padovanskog s Djetetom (17. st.) i dr.[8]

Knjižnica

Samostanska knjižnica znamenita je po broju sačuvanih inkunabula (čak 26).[9] Osim toga, tu se čuvaju i brojna izdanja hrvatskih pisaca, među kojima i Marulićev Evanđelistar iz 1516. godine, dok je od rukopisa najvrijedniji Gospin plač iz 15. stoljeća.

Reference

  1. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 3.
  2. „Franjevački samostan i crkva sv. Ante”. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-10. Pristupljeno 2014-07-26. 
  3. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 3.
  4. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 4.
  5. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 15.
  6. Franjevački samostan i crkva sv. Ante
  7. Tomić, Radoslav, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 17.
  8. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 17.-20.
  9. Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, str. 17.-20.

Literatura

  • Tomić, Radoslav, Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu, Split, 1997.

Vanjske poveznice

  • Franjevački samostan i crkva sv. Ante
  • OFM sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri Arhivirano 2013-03-13 na Wayback Machine-u Samostan Uznesenja Marijina na Poljudu
  • Samostan sv. Ante Arhivirano 2013-01-03 na Wayback Machine-u
  • p
  • r
  • u
Samostani u Republici Hrvatskoj
Katolički
Ćokovac (o.Pašman) • Krk • Zadar • Šibenik, sv. LuceŠibenik, kod sv. SpasaSplit, sv. MarijeSplit, sv. ArniraRab • Hvar
Jastrebarsko
Dehonijanci
Zagreb (Trnovčica)
Bol (o.Brač) • Čiovo • Dubrovnik • o.Korčula • Gruž • Rijeka • Split • Stari Grad (o.Hvar) • Šibenik • Trogir • Zagreb (Borongaj • Pešćenica)
Dubrovnik • Karlobag • Osijek • Rijeka • Split (Pojišan) • Topusko • Varaždin • Zagreb (Donja Dubrava • Gornja Dubrava)
Konventualci
Cres • Molve • Novi Marof • Sisak • Pula (2) • Vinkovci (2) • Split (Sv. Frane) • Šibenik • Vis • Zagreb (Sveti Duh)
OFM sj.Split
Brištane • Imotski • Karin • Knin • Makarska • Omiš • Sinj • Split (Dobri • Trstenik) • Sumartin • Šibenik (Šubićevac) • Visovac • Zagreb (Donji Grad) • Zaostrog • Živogošće
OFM sj. Zadar
Cavtat • Crikvenica • Dubrovnik • Hvar • Kampor (o.Rab) • Košljun (o.Krk ) • Kraj (o.Pašman) • o.Krapanj • Kuna (Pelješac) • Nerezine • Orebić • Pazin • Pridvorje • Pula (1 • 2) • Rijeka • Rovinj • Rožat • Split (Poljud) • Trogir • Zadar (Sveti Frane • Voštarnica)
OFM sj. Zagreb
Cernik • Čakovec • Bjelovar • Ilok • Jastrebarsko • Karlovac • Kloštar Ivanić • Koprivnica • Krapina • Našice • Osijek (Tvrđa) • Požega • Rijeka (Trsat) • Samobor • Slavonski Brod • Varaždin • Virovitica • Vukovar • Zagreb (Kaptol • Siget)
OFM sj. Mostar
Badija (kod o.Korčule) • Slano • Zagreb (Dubrava)
Zagreb (Podsused )
Trećoredci
Belišće • o.Galevac • Glavotok (o.Krk) • Kloštar Podravski • Kotari (kraj Samobora) • Punat (o. Krk) • Martinšćica (o.Cres) • Ogulin • Osor • Porat (o.Krk) • Split • Zadar (2) • Zaglav (o.Dugi Otok) • Zagreb (Ksaver • Odra)
Krk • Split • Zagreb (Remete)
Montfortanci
Zagreb (Blato)
Pavlini
Lepoglava • Kamensko • Svetice (kod Ozlja) • Sv. Petar u Šumi • Križevci (sv. Ana) • Križevci (u utvrdi) • Mikleuška • Plitvička jezera • Hrvatska Dubica • Bjelovar • Novi Vinodolski • Sveta Jelena kod Čakovca (srušen) • Zagreb (Remete-nekad su upravljali) • Petrova gora (vrh Veliki Petrovac) • Vinjerac (s crkvom sv. Marka) • Zmajevac • Galevac • Podgarić (Bela Crkva)
Pravoslavni
Dragović • Gomirje • Komogovina • Krka •Krupa • Lepavina • Sv. Lazarica • Orahovica • Sv. Nedjelje • Sv. Petke • Sv. Vasilija Ostroškog