Ca' d'Oro
Palazzo Santa Sofia | |
---|---|
![]() | |
Mjesto | Venecija |
Država | ![]() |
Vrijeme gradnje | 1428. – 1430. |
Naručitelj | obitelj Contarini |
Vlasnik | Talijanska država |
Korisnik | Galerija Giorgio Franchetti |
Tip građevine | palača |
Arhitektonski stil | cvjetna gotika |
Arhitekti i izvođači radova | |
Arhitekt | Giovanni Bon i Bartolomeo Bon |
Koordinate: 45°26′26″N 12°20′02″E / 45.440678°N 12.333864°E / 45.440678; 12.333864 | |
![]() ![]() Ca' d'Oro | |
Web | Galerija Giorgio Franchetti |
Ca' d'Oro (zapravo Palazzo Santa Sofia) je jedna od najljepših palača na Canal Grandeu u Veneciji. To je jedna od starijih venecijanskih palača, oduvijek je znana kao Ca 'd'Oro (zlatna kuća) zbog svojih pozlaćenih i višebojnih vanjskih ukrasa koji su nekad resili njenu fasadu.
Historija palače Ca 'd'Oro
Palača je sagrađena između 1428. i 1430. za obitelj Contarini, svojevremeno jednu od najmoćnijih venecijanskih plemićkih obitelji, iz čijih redova je bilo čak osam mletačkih duždeva između 1043. i 1676. godine. Graditelji Ca d'Oro bili su otac i sin Giovanni Bon i Bartolomeo Bon. To dvoje gotičkih kipara i graditelja otprije su se već dokazali u Veneciji radovima na dekoraciji Duždeve palače, a posebice izvedbom kićene Porta della Carta i na njoj kiparske grupe (Salomonog suda).
Glavno pročelje Ca' d'Oro okrenuto je na Canal Grande i izgrađeno je u stilu mletačke cvjetne gotike. Slične zgrade u blizini građene u istom duhu su: Palazzo Barbaro i Palazzo Giustinian. Ovaj elegantni izduženi kićeni stil bio je toliko omiljen među venecijanskim graditeljima da su ga napustili tek pojavom baroka pri kraju 16. stoljeća.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/33/Venezia_-_Ca%27_d%27Oro_02.jpg/240px-Venezia_-_Ca%27_d%27Oro_02.jpg)
Venecijanska gotika bila je bizantinska po izgledu. Prizemlje Ca 'd'Oro sa svojom otvorenom lođom i kolonadama dozvoljava direktni pristup u predsoblje (portego de mezo) iz kanala. Iznad donje kolonade je zatvoreni balkon iza kojeg je glavni salon palače (piano nobile). Stupovi i lukovi ovog balkona imaju korintske kapitele koji nose red vrlo minuciozno isklesanih otvora u obliku djeteline s četiri lista. U posljednjoj etaži iznad ove je još jedna zatvorena lođa sličnih obilježja, još prozračnija i nježnije izvedena. Najednostavnije bi za stil Ca' d'Oro mogli reći da je to spoj između srednjovjekovne gotičke katedrale i džamije. Vanjsko kićeno pročelje palače uopće ne da naslutiti, da je i Ca' d'Oro zapravo sagrađen, kao i većina drugih venecijanskih palača, oko malog unutrašnjeg dvorišta.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/28/Ca%27_D%27Oro.jpg/270px-Ca%27_D%27Oro.jpg)
Nakon pada Mletačke Republike 1797. Ca' d'Oro' je promjenila vlasnike nekoliko puta. Jedan od vlasnika u 19. stoljeća, bila je baletna plesačica Mari Taglioni. Ona je uklonila gotičko stubište u unutrašnjim dvorištu i srušila kitnjaste balkone u unutrašnjem dvorištu (danas bi se to držalo za čin vandalizma).
Godine 1922. palaču Ca' d'Oro poklonio je državi njezin posljednji vlasnik i spasitelj baron Giorgio Franchetti koji ju je kupio 1894. godine. Nakon toga uslijedile su opsežne restauracije, uključujući rekonstrukciju stubišta, danas je palača Ca' d'Oro otvorena za javnost kao galerija.
U galeriji Franchetti - Ca 'd'Oro, izložene su slike: Mantegne, Tiepola, Pontorma, van Dyck, Guardia, skulpture Tullija Lombarda i ostaci fresaka kojim su Giorgione i Tizian oslikali fasadu Fondaca dei Tedeschi.
Literatura
- Richard J Goy: The House of Gold, Cambridge, 1992
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Galerija Giorgio Franchetti
- Ca' d'Oro Arhivirano 2006-03-01 na Wayback Machine-u