Bogdanci

Bogdanci
Богданци

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Bogdanci
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 6.011
Geografija
Koordinate 41°11′N 22°20′E / 41.18°N 22.34°E / 41.18; 22.34
Nadmorska visina 85 m
Bogdanci na mapi Severne Makedonije
Bogdanci
Bogdanci
Bogdanci (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 1484
Pozivni broj 039
Registarska oznaka VE


Koordinate: 41° 10′ 48" SGŠ, 22° 20′ 24" IGD

Bogdanci (makedonski: Богданци) je gradić od 6.011 [1]stanovnika na jugu Republike Makedonije, na putu između Gevgelije i Dojrana. Sjedište je istoimene Opštine Bogdanci, koja ima oko 8.707 (popis iz 2002.) stanovnika.[1]

Geografske karakteristike

Gradić Bogdanci leži u istočnom dijelu Gevgelijsko - valandovske kotline, na putu od Gevgelije prema Dojranu, u prostranoj dolini koja se zove Bojmija i koja se proteže i preko granice u Grčku. Bojmija zbog blizine Egejskog mora ima sredozemnu klimu, te se u njoj uzgajaju tipično mediteranske kulture; maslina, smokve i šipak.

Bogdanci su udaljeni od Gevgelije oko 10 km, od Dojrana 20 km i od makedonsko - grčke granice oko 7 km.

Historija

Bogdanci su novi grad nastao tek 1955 godine, kada je tadašnje selo proglašeno općinskim središtem. Od tada počinje preobrazba tog sela u današnji gradić.

Bogdanci i okolica imali su značajnu ulogu za Makedonskog nacionalnog preporoda pri kraju 19. vijeka, jer je tu bio jak VMRO. Tako je 31. augusta 1905 kod sela Đavato, patrola turskih askera, - opkolila, na dojavu izdajica, legendarnog gevgelijskog komitu Leonidu Jankova sa dva suborca. Uvidjevši da mu nema izlaza Leonid Jankov se ubio.

Stanovništvo

U Bogdancima je 2002 živjelo 6.011 stanovnika [1].

Broj stanovnika Postotak %
UKUPNO 6.011 100
Makedonci 5.761 95,84
Srbi 176 2,92
ostali 74 1,23

Sport

Najpoznatiji klub iz gradića je rukometni klub Mladost Bogdanci, koji igra i u evropskim natjecanjima.

Privreda

Bogdanci i njegova okolica Bojmija, poznati su po proizvodnji ranog povrća, oko 17.000 tona, koje se većinom izveze.

U posljednjim desetljećima prošlog stoljeća razvila se i industrija.

Najpoznatije bogdanovačko poduzeće je autoprijevoznička firma AD Mlaz Bogdanci, koja danas i proizvodi prikolice za poljoprivredne strojeve.

U gradu i okolici djeluju slijedeća poduzeća: Bioment (papirna konfekcija), Inter Agro i Stočarstvo (poljoprivreda) te Noel plus (tekstil) u obližnjem selu Stojakovo.

Ličnosti

  • Atanas Vangelov (r. 1946) - makedonski pisac
  • Gjorgji Kolozov (1948 - 2003) - makedonski glumac
  • Deljo Kalčev (1877 - 1917) - makedonski revolucionar
  • Kiril Petrušev (1885 - 1980) - makedonski i jugoslovenski političar
  • Kosta Bojadžievski (1930 - 2006) - jedan od osnivača izdavačke delatnosti u Makedoniji.
  • Mihail Sionidis (1870 - 1935) - andartski kapetan u Grčkoj
  • Petar Karkalašev (1874 - 1905) - makedonski revolucionar
  • Stojan Bogdancalijata - makedonski revolucionar
  • Petar Musev – Fidin (15 mart 1910 - 28 avgust 1944) - borac u NOB-u
  • Ratko Janev - naučnik svetskog ugleda u atomskoj fizici, član MANU i profesor na više univerziteta u svetu
  • Mitko Karadelev - makedonski univerzitetski profesor, publicist i predsednik Makedonskog mikološkog društvo
  • Vlado Paunkov (r. 1953) - makedonski političar
  • Sofija Semenpeeva (r. 1982) - makedonska slikarka
  • Jova Radevska - makedonska i britanska pevačica

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Makedonski popis stanovništva iz 2002. (PDF)

Vanjske veze

Bogdanci na Wikimedijinoj ostavi
  • Službene stranice općine Bogdanci[mrtav link]
  • p
  • r
  • u

Berovo  | Bitola  | Bogdanci  | Debar  | Delčevo  | Demir Kapija  | Demir Hisar  | Gevgelija  | Gostivar  | Kavadarci  | Kičevo  | Kočani  | Kratovo  | Kriva Palanka  | Kruševo  | Kumanovo  | Makedonski Brod  | Makedonska Kamenica  | Negotino  | Ohrid  | Pehčevo  | Prilep  | Probištip  | Radoviš  | Resen  | Štip  | Skopje  | Struga  | Strumica  | Sveti Nikole  | Tetovo  | Valandovo  | Veles  | Vinica